Multimedijalna umetnica, Ana Stojković, promovisala je svoj prvi roman pod krošnjama sokobanjskog parka uz muzičku pratnju Bobana Jovanovića, aka. Bobbi Brown.
Čitala je odlomke iz knige, dok su u hladu drveća bile postavljene i njene slike. Prolaznici su imali jedinstvenu priliku da vide galeriju na otvorenom dok su slušali odlomke iz njene knjige.
Cena knjige je 1100.dinara.
Ukoliko želite da pomognete u radu ovog portala možete donirati na sledeće brojeve žiro računa:
Stigli smo na najmističniju planinu u Srbiji. Rtanj je oduvek bio personifikacija za prirodni rezervat i vanzemaljski uticaj. Prirodna lekovitost za telo i um.
O spasenju sveta na Rtnju pisalo se dosta. Rehabilitacija i život na ovoj planini postali su cilj stranaca da na Rtnju kupe kuće i nastane se kako bi živeli u skladu sa prirodom van užurbanog načina života.
Međutim, nesvakidašnje prirodno okruženje okupilo je mlade ljude iz cele Srbije da baš na ovoj planini organizuju jedan od najkulturnijih festivala u zemlji.
Selo Ilino, gde se festival održava, primilo je diskretni šarm buržoazije u malom.
Dušan Pavlović, jedan od organizatora Pyramid festivala, kaže za Zooncoolion da se festival održava drugu godinu za redom i nema pretenzije komercijalnog festivala. Cilj je na održivosti i zaštiti životne sredine ovog prirodnog rezervata kao i mogućnosti povezivanja učesnika u različititim aktivnostima.
Dušan Pavlović i Ana Stojković
Dušan Pavlović: Ideja je nastala pre dve godine. Hteli smo da napravimo jedinstveni događaj koji spaja muziku, healing i art radionice. Festival je podeljen na Healing dane, ili-ti dane isceljenja i Tribal dane koji su praćeni muzičkim zvezdama psytrance muzike.
Na danima isceljenja plemenska zajednica sela Ilino povezivala se sa učiteljima joge, šamanskim praksama, pravila ručno rađene proizvode jer se na festivalu nalazila i Art radionica.
Zorana: Tema moje radionice je blok štampa gde koristimo drvene blokove koji su napravljeni da pokažu simboliku Sunca, pokreta i da dočaramo temu festivala KOLO. Krug i cikličnost su u fokusu moje radionice jer na taj način želimo da doprinesemo konceptu festivala.
Možda se baš sa pojavom ovog festivala uveliko sprema nova Nojeva Barka nakon pandemije Kovid koju će činiti indigo deca. Emancipovana, školovna, načitana i nadasve kulturna. Univerzumi po sebi vladaju domenima svojih veština i saznanja koje će na festivalu iskoristiti.
Prema rečima jednog od organizatora festivala, Dušana Pavlovića , glavni cilj festivala je interakcija među učesnicima sa ciljem povezivanja kako bi se na kraju svi osećali kao da se već dugo poznaju. Baš kao i simbolika kruga koja je bila slogan festivala. Kolo.
Slaveći i poštujući tradiciju srpskog naroda organizatori Pyramid festivala na ovaj način žele da poštuju narodne običaje i slavenstvo.
Održiv i ograničen za broj posetilaca festival prima do 2000 ljudi sa ciljem da se učesnici nauče ekološkim praksama i ophodjenju prema prirodi.
Umetnici, novinari kojih je bilo dvadeset iz čitavog sveta, stranci, muzičari, slikari, ajtijevci, kiropraktičari, kabalisti, šamani, iscelitelji, yoga učitelji, travari, prodavci unikatno ručno – rađenog nakita, proizvođači prirodnih melema, defilovali su selom u potrazi za svojom svrhom.
Mir prirode i opuštenost psytrance muzike koja je dopirala sa glavne Tok bine, činila je magičnu atmosferu.
U smiraj dana učesnici već dobijaju epitet tribe zajednice. Buduća plemenska zajednica komunicira sa prirodom i DJ-evima. Tribal dani bili su predviđeni za muzički deo programa praćen muzičkim zvezdama festivala. Šarene ležaljke okačene na drveću omogućavaju učesnicima da se odmore nakon sunčanih dana na festivalu.
Đuskanje uz muziku, slušanje o zdravoj ishrani, vežbanje joge ili učestvovanje u Art radionici pitanje je izbora jer festival nudi kompletnu opuštenost postojanja uz zvuke psytrace muzike nalik ambijentalnoj.
Na festivalu nećete sresti izbotoksirane nuspojave niti se susresti sa nasiljem. Pyramid festival upravo okuplja ljude kojima su prirodan izgled i očuvanje sopstvenog zdravlja kroz zdrav način života, prioritet.
Povezivaje sa prirodom dok se istovremeno ona poštuje suština je ovog održivog festivala. O zdravlju plemena selo Ilino brine centar hitne pomoći u slučaju da nekome pozli jer se festival održava na visokoj temperaturi. Ušuškan u krošnjama drveća mističnog Rtnja festival nudi posetiocima mogućnost kampovanja ako žele da provedu svih sedam dana na festivalu.
Tribal dani bili su predviđeni za muzički deo programa praćen DJ- evima psytrance muzike.
Ovaj butik festival koji označava povezivanje učesnika u različitim aktivnostima na festivalu i spajanje različitih kreativnih, muzičkih i isceljujućih praksi, donosi jedinstven osećaj posebnosti i povezanosti sa najmističnijom tačkom u Srbiji.
Mikro svetovi ujedinjeni u ,,vanzemaljskom uticaju” odneće kući bezbroj utisaka i poželeti da sledeće godine provedu svih sedam dana na festivalu.
Plavi period predstavlja najznačajniji period Pikasovog stvaralaštva koji danas posmatramo sa divljenjem. Prosjaci, prostitutke, alkoholičari, kao i teme na kojima vlada samoća, siromaštvo i očaj dominiraju u ovom periodu Pikasovog slikarstva.
Plavi period odnosi se na razdoblje između 1901 – 1904 godine kada je legendarni slikar Pablo Pikaso naslikao serije monohromatskih slika u nijansama plave i plavo zelene boje.
Iza ovih izvanrednih dela krije se tragična priča kao i mnoštvo pritajenih simbola u slikama koje nose skrivene poruke u njegovim delima.
Pablo Pikaso 1901. godine odlazi u Pariz sa prijateljem Karlosom Kasagemasom na kojem Karlos upoznaje prelepu Žerman Žargalo u koju se zaljubljuje. Uprkos tome što Žerman ne deli ista osećanja prema Karlosu, on očajnički želi da provede ostatak života sa njom. Nakon Pikasovog odlaska u Španiju, Karlos organizuje zabavu na koju poziva i Žerman. Odbijanje bračne ponude koju je Kasagemas predložio Žermen na zabavi, završilo se ubistvom Žermen i Kasagemasovim samoubistvom.
Istovremeno, Pikaso se bori sa usamljenošću i nedostatkom finansijskih sredstava koji mu nisu dozovoljavali da sebi priušti osnovne životne namirnince kao i boje i platna koje su mu bile neophodne za slikanje. Depresivan zbog samoubistva dragog prijatelja, Pikaso počinje da slika kolekciju slika na kojima dominira asketski plava boja, koja se identifikuje sa depresijom. Ovaj period obeležile su dve slike mrtvog Kazagemasog tela. Jedna naslikana crvenom, a druga plavom bojom dok je svetlost sveće ugašena. Usledila su zapanjujuća dela tog perioda kao što su ,,Žena pegla“ (1910), ,,Pijanac“ (1902), ,,Život“ (1903), ,,Tragedija“ (1904), ,,Celastina“ (1904), i ,,Stari gitarista“ (1903-1904).
Najznačajnije slike ovog perioda ,,Život“ i ,,Stari gitarista“ postale su predmet rasprave u širokim slikarskim i istorijskim krugovima. Slika ,,Stari gitarista“ predstavlja kraj Plavog perioda Pikasovog stvaralaštva naslikana plavom bojom pomešanoj sa ostalim bojama dok je gitara naslikana u braon boji. Smatra se da je ova slika alter ego samog slikara. ,,Starac sa gitarom“ predstavlja prosjaka koji svira gitaru na ulici pokušavajući da zaradi novac za osnovne potrebe. Slična životna situacija prati i Pikasa koji prodajući svoja platna pokušava da zaradi novac za pristojan život. Oba karaktera prate usamljenost i seta kao i borba za goli opstanak.
Druga Pikasova slika ,,Život“ je omaž mrtvom prijatelju i njegovom ljubavnom životu. Slika predstavlja izmaštani ljubavni život Kazagemasa i Žermen koji su u Pikasovoj imaginaciji predstavljeni kao ljubavnici. Na Pikasovom platnu, Kasagemas pravi znak koji je inspirisan slikom Isusa Hrista i Marije Magdalene pod nazivom ,,Ne diraj me“.
Plavi period predstavlja sumorni period Pikasovg ličnog života, ali jedan od najvažnijih vremenskih perioda Pikasove slikarske karijere koji je iznedrio neke od najlepših slika u istoriji umetnosti.
Pablo Pikaso rođen je u španskom gradu Malagi 25. oktobra 1881.godine, pod imenom Pablo Diego Jose Francisko de Paula Juan Nepomuceno Maria de los Remedios Crispin Crispriano Santisima Trinidad Ruiz Blasco. Svoje slike potpisivao je majčinim devojačkim prezimenom, Pikaso.
Zajedno sa Žorž Brakom, bio je predvodnik kubizma. Jedan je od vodećih slikara, grafičara, vajara i slikara 20.veka. Najveći deo karijere proveo je u Francuskoj.
Pored plavog perioda, Pikasovo stvaralaštvo karakteriše i ružičasti period (1904-1906), period afričkog uticaja (1907-1909), analitički kubizam (1909-1912) i sintetički kubizam (1912-1919) koji se naziva i kristalnim periodom.Veliki deo Pikasovih radova iz 1910 godine karakteriše neoklasični stil, dok je njegov rad iz 1920 obeležen kao nadrealizam.
Prema Ginisovoj knjizi rekorda, napravio je oko 13.500 slika, 100.000 grafika,34.000 ilustracija za knjige i 300 skulptura. Ukupna vrednost njegovog stvaralaštva procenjena je na 750 miliona dolara.
Ukoliko želite da pomognete u radu ovog portala možete donirati na sledeće brojeve žiro računa: