Archive for the DRUŠTVO Category

Срећа, пази, снима се!

Posted in DRUŠTVO, FILMSKE KONTEMPLACIJE with tags , , , , , on November 18, 2025 by zooncoolion

Или о мудрости и вештини да се нађе срећа док се бори против погано подмукле и тешке болести

Пише и Фотографише: Милена Милетић

„Кад си срећан лупи тада длан о длан“, орило се у великој сали Центра за културу у понедељак вече, по завршетку пројекције документарног филма „Срећа, пази, снима се“, редитеља Душана Визића док је разнежена публика, понешто и уплакана, следила стихове те холандске дечије песме заједно с двема главним учесницама овог узбудљивог и поучног остварења – Горицом Ђокић и Селеном Рибић. С добрим разлогом – филм који је неуобичајено бројна публика гледала у понедељак, 16. новембра, тиче се хиљада  наших грађана, заправо сваког од нас, јер се бави једном од најтежих болести савременог доба – карциномом јајника. Али и изласком из страшног кошмара у коме се, због ове болести, одједном нађу хиљаде жена и њихове породице.

Замислите да живите свој живот уобичајено –идете на посао, решавате породичне проблеме, уз мало среће имате и пријатеље с којима повремено излазите. Ако то дозволи сулудо захуктали животни ритам због кога, рецимо, не стижете код лекара. Баш то – лекар, контролни преглед – одлажете из недеље у недељу. А и зашто би сте ишли, добро сте. Све док се једног дана некако не обрете у ординацији и лекар вам не изда хитан упут за даље прегледе. Јер – имате рак јајника, веома подмуклу болест која, за разлику од многих, нема најаву, увод и разраду, болест коју лекари често  не могу да уоче обичним прегледом. Постаје видљива тек у веома узнапредовалој фази. Болест која се чак и у хируршком смислу тешко оперише а свака операција, како то рече професор др Александар Стефановић, директор Универзитетске клинике за гинекологију и акушерство, више личи на скупљање гомиле конфета. Јер даље лечење зависи од те прве операције, од тога јесте ли успели да скупите и одстраните све те врло злоћудне ‘конфете.’ А баш то ову болест чини врло специфичном – болест је индивидуална јер је такво и свако људско биће, па тражи и посебан приступ у лечењу за говото сваког пацијента. „У овом случају не можеш дати свима све и зато је тумор јајника у пуној мери покренуо персонализацију медицине“, рекао је профсор Стефановић.

Статистика тумора јајника је поражавајућа – сваке године у Србији оболи око 800 жена а половина изгуби битку. Или, сваког дана три жене оболе а једна умре. Од 78 жена, 1 се суочава с овом болешћу и пролази кроз веома тешку, сложену и неизвесну борбу у којој струка али и лични однос према себи и болести играју кључну улогу.

„Она је мене звала из болнице, замолила да јој донесем неке ствари, и саопштила о чему се ради те да ће победити“, казала је једна од учесница у филму о Горици Ђокић. Борбеност и спремност да се прихвати све што иде уз болест и лечење су, показаће се, од кључне важности. Јер, ово није само прича о терапијама, мучнини од хемотерапије, опадању косе – нешто што многи виде као главни тренутак суочавања, кад морате да одете код фризера и кажете „шишај све, на нулу“. А што вам удари на идентитет. „Коса се врати“, каже Горица Ђокић која је целог живота поносно носила своју врану гриву као заштитни знак, и одједном… „Али лимфне жлезде, јајници, материца,  цео ваш репродуктивни систем – не.“ Нема више шансе за децу, барем не своју. „Увек има довољно деце коју нико није хтео, може се усвојити дете, видећемо“, каже о том веома болном делу губитка функције Селена Рибић која се са 24 године суочила са овом болешћу и победила.

У преводу, обе јунакиње филма говоре и о томе како наћи срећу опет у околностима које су све само не срећне. То је она стара – само да је глава на рамену, биће све. И буде. Човек је сувише сложено биће и не може се сводити само на неколико функција. Зато је овај филм и прича о сукњи боје лимете са лицима неких жена, тетоважама, изласку пред људе без косе и обрва, како се улепшати и надокнадити изгубљене атрибуте лепоте, о млађем брату који изненада мора постати старији, како живети у пуној мери и упркос злом „осмом путнику“ што се уселио у тело… Где се то проналази мир и духовна снага. Или, како рекоше јунаци филма – срећа и како је наћи. Да, баш то – у овом филму нећете слушати суве и помало туђе медицинске изразе и податке. Гледаоц ће видети запањујућу снагу и мудрост што воде ка изласку из мрака. Уз праву струку, разуме се, а не магове с интернета који ће објаснити да су сода бикарбона или какво друго свакодневно средство баш то чудо што лечи рак и друга тешка обољења.

За крај, али нипошто најмање важно – филм је подржало удружење „Проговори“ које се бави подршком пацијентима оболлелим од рака репродуктивних органа.

Natalijine ramonde kao simbol Državnog praznika u Srbiji

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , , , , , , , on November 11, 2025 by zooncoolion

Dan primirja u Prvom svetskom ratu

Piše i Fotografiše : Jasminka Jasna Nikolić

Dan kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu je državni praznik u Republici Srbiji koji se obeležava 11. novembra. Ovaj datum podseća na dan kada su 11. novembra 1918. godine u železničkom vagonu u Kompijenu, sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat.

Ovaj državni praznik se u Republici Srbiji proslavlja od 2012. godine. Pre toga se obeležavao na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji od 2005. godine.

Kao glavni motiv za amblem ovog praznika koristi se cvet Natalijine ramonde, ugrožene vrste u Srbiji. Ovaj cvet je u botanici poznat i kao cvet feniks. Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.

Ovaj dan se praznuje neradno.

Natalijinu ramondu nazivaju i „cvet-feniks“ jer se, kada nastupi sušni period, pritaji i osuši, da bi s prvom kišom ponovo ozelenela.

Zavod za zaštitu prirode Srbije pominje da je Natalijinu ramondu 1882. godine, u Jelašničkoj klisuri nadomak Niša, otkrio lekar i botaničar Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovića.

On je zbog kraja u kojem je otkrio taj cvet, želeo da ga nazove „Niška ramonda“, ali je ipak odlučio da mu ime da po kraljici Nataliji Obrenović.

Taj cvet je u Srbiji zaštićen zakonom, kao „strogo zaštićena vrsta“ što znači da je strogo zabranjeno i kažnjivo njeno sakupljanje i narušavanje staništa.

Ipak, kaže Zavod za zaštitu prirode, opstanak te vrste ugrožavaju mikroklimatske promene u njenom staništu, infrastruktura, urbanizacija, izgradnja brana u klisurama i kanjonima, sakupljanje tih cvetnih biljki radi gajenja na drugom mestu.

Zaštićena područja Natalijine ramonde su Park prirode „Sićevačka klisura“, Specijalni rezervat prirode „Jelašnička klisura“, Specijalni rezervat prirode „Suva planina“, Nacionalni park „Šar planina.“

Biciklistički marš do Novog Sada

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , , , , , , , on October 29, 2025 by zooncoolion

Piše: Ana Stojković

Foto: Ana Stojković i Milena Miletić

Biciklisti koji su krenuli iz Kruševca put Novog Sada na okupljanje i miran protest zbog pada nadstrešnice stigli su juče u Aleksinac u prepodnevnim satima. U predahu nakon naporne vožnje od skoro dva sata dočekao ih je mali broj Aleksinčana. Najverovatnije jer su ljudi na radnim mestima u to doba jer, podsećamo, prvi dolazak studenata u naš grad brojno je bio spektakularan. Meštani su im pružili podršku hranu i prenoćište.

Mladen Krstić, poljoprivrednik iz Aleksinca, došao je da podrži studente i njihove roditelje koji su pratili ove mlade ljude kolima i biciklima. Za Zooncoolion kaže da im se u subotu pridružuje u Novom Sadu.

,,Mislim da će biti mnogo ljudi i da posle toga više ništa neće biti kao pre. Ovo je jako lep gest da animira ljude”- rekao je Mladen.

“Zašto mediji u Aleksincu ćute o studentskoj revoluciji?”- pitala sam.

,,U Aleksincu je tako godinama i decenijama.”

Kroz šetnju glavnom ulicom nailazim na roditelja jednog studenta koji je, kako kaže, pratnja svom detetu i servis za biciklu. Na moje pitanje šta očekuje da se desi u Novom Sadu rekao je da očekuje miran i dostojanstven skup.

,,Želim da nas ima što više i da ta brojnost odjekne. Da dođe do nečije glave. Da neko raspiše izbore i da završimo više sa ovom ujudurmom.”

,,Da li mislite da studenti imaju potencijal da sruše Vladu?”- pitala sam.

“Mi smo zarobljeno društvo i država. Živimo u totalitarnom, autokratskom režimu gde su sva prava ukinuta i selektivna.

Ova deca su već pobedila. Na nama je da se izborimo sa ovim kriminalnim režimom” – rekao je.

Devojka iz Kruševca koja je biciklom krenula u pratnji majke želi da upiše arhitekturu i ostane da radi u Srbiji.

,,Ovo je moja zemlja i moja kuća. Svaki put kada upalim TV, ili odem na društvene mreže ja se naježim. Očekujem na putu još studenata jer je prošlo već godinu dana kako marširamo Srbijom i bilo bi nelogično da se ništa ne promeni”- rekla je.

Otvorena izložba dinosaurusa u Zavičajnom muzeju

Posted in DRUŠTVO with tags , , , on September 6, 2025 by zooncoolion

Piše: Redakcija

Foto: Ana Stojković

Mališani svih uzrasta imaju priliku da prođu kroz vreme gledajući izložbu dinosaurusa koja je postavljena u dvorištu Zavičajnog muzeja u Aleksincu. Izložba eksponata pod nazivom „Svet dinosaurusa“ trajaće sve do 19. septembra, a cena ulaznice iznosi 200 dinara.

Zavičajni muzej pravi je vremeplov jer se u dvorištu nalaze brojne rekonstrukcije dinosaurusa u prirodnoj veličini.

Za najmlađe su organizovane kreativne radionice, a u večernjim časovima će se na otvorenom prikazivati filmovi o dinosaurusima.

Karte se mogu nabaviti na biletarnici Doma kulture i u Zavičajnom muzeju.

Organizator izložbe je Centar za kulturu i umetnost Aleksinac.

Za tebe, važno je

Posted in DRUŠTVO with tags , , on September 2, 2025 by zooncoolion

Piše: Redakcija

Ilustracija: Ana Stojković

U susret Svetskom danu prevencije suicida (10. septembar), a u saradnji sa Pokret za mentalno zdravlje, na stranici Inicijative Za Tebe #VAZNOJE, biće objavljeni edukativni sadržaji na ovu važnu javno-zdravstvenu temu koja je, nažalost, i dalje u sferi tabua.

,,Želja nam je da i na taj način skrenemo pažnju na važnost razgovora, promene narativa i jačanja svesti o prevenciji suicida” – istakla je na svojoj fb stranici Anne Marie Alves-Ćurčić.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 720 hiljada ljudi godišnje premine od suicida, dok je samoubistvo treći vodeći uzrok smrti u populaciji mladih izmedju 15 i 29 godina.

,,Ne smemo gubiti iz vida da ove brojke nisu puka statistika – iza svake se nalazi priča o ljudskoj patnji, prećutanoj boli i izgubljenoj prilici za razgovor, razumevanje i pomoć.

Duboko verujemo da širenjem znanja o rizicima, znakovima i načinima pružanja podrške možemo značajno doprineti stvaranju prostora za razgovor, razumevanje i empatiju, a time i radjanju nade tamo gde je ona najpotrebnija.

Zato vas pozivamo da delite sadržaje sa stranice Za Tebe #VAZNOJE , ali i da delite edukativne sadržaje na temu prevencije suicida – zajedno možemo promeniti narativ. Zajedno, otvaranjem prostora za razgovor, možemo spasiti nečiji život” – istakla je Anne Marie Alves-Ćurčić.

Spomenik Lavu Tolstoju autora Slobodana Mladenovića još nije postavljen u dvorištu Crkve Svete Trojice u Gornjem Adrovcu

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , on August 26, 2025 by zooncoolion

Piše i fotografiše: Ana Stojković

Na poziv pokojnog doktora istorije Slobodana Brankovića iz Bobovišta, samostalni umetnik Slobodan Mladenović koji je godinama stvarao u Americi, počinje da radi spomenik Lava Tolstoja koji bi bio postavljen u dvorištu Crkve Sv. Trojice u Gornjem Adrovcu.

On u Njujorku pravi skicu za spomenik i po pozivu da taj spomenik uradi u rodnom gradu, vraća se u Aleksinac kako bi ga i napravio. Pre početka stvaranja spomenika morao je biti blagosloven od strane vladike Puriča.

,,Nakon blagoslova, odlazim do opštine Aleksinac da to javim tadašnjem predsedniku Opštine Nenadu Stankoviću koji mi je rekao da se za takav poduhvat mora raspisati tender i da Zavod za zaštitu spomenika mora odobriti projekat i dati dozvolu za njegovo postavljanje. Ja sam mislio da je on u kontaktu sa Slobodanom Brankovićem koji me je i pozvao da spomenik uradim. Ja sam sačekao neko vreme i povukao sam se. Četiri godine su prošle od tada, a spomenik i dalje stoji nepostavljen jer sam ga ja odmah uradio.

,,Branković u međuvremenu umire, a ja se vraćam za Njujork. Njegovoj ženi sam obećao da ću ja to uraditi kad tad. Po dolasku iz Njujorka u Aleksinac, opet se obraćam novom predsedniku Opštine sa molbom da se raspiše tender i postavi spomenik, ali ja i dalje nemam zeleno svetlo od Opštine da mogu taj spomenik da postavim drugog septembra na Dan pogibije pukovnika Rajevskog u Gornjem Adrovcu” -kaže Slobodan.

Slobodan je radio spomenik mesec dana, ali mu je trebalo šest meseci da pronađe crni afrički granit od čega bi spomenik napravio. Spomenik dimenzija 2,3m x 1,3m i debljine osam centimetara stoji kod vajara Slobodana i čeka postavljanje.

Kako nije dobio odgovor nadležnih intitucija u vezi postavljanja spomenika obratio se ovim putem javnosti kako bi ga neko iz Opštine Aleksinac udostojio odgovora, a spomeik ugledao svetlost dana.

On je pravljenje spomenika sam finansirao, a želja mu je bila i da napravi biblioteku u okviru Ruske Crkve.

Ukoliko želite da pomognete u radu ovog portala možete donirati na sledeće brojeve žiro računa:

Dinarski: OTP Banka 325930070548544149

Devizni: OTP Banka 5354815101112201

Ili uplatama na paypal: ana.t.stojkovic@gmail.com

Diskretni šarm buržoazije na Pyramid festivalu

Posted in DRUŠTVO, KULTURA with tags , , , , , , , , , , , , , , , , , , on August 13, 2025 by zooncoolion

Tekst: Ana Stojković

Foto: Milorad Marsenić, Ana Stojković

Stigli smo na najmističniju planinu u Srbiji. Rtanj je oduvek bio personifikacija za prirodni rezervat i vanzemaljski uticaj. Prirodna lekovitost za telo i um.

O spasenju sveta na Rtnju pisalo se dosta. Rehabilitacija i život na ovoj planini postali su cilj stranaca da na Rtnju kupe kuće i nastane se kako bi živeli u skladu sa prirodom van užurbanog načina života.

Međutim, nesvakidašnje prirodno okruženje okupilo je mlade ljude iz cele Srbije da baš na ovoj planini organizuju jedan od najkulturnijih festivala u zemlji.

Selo Ilino, gde se festival održava, primilo je diskretni šarm buržoazije u malom.

Dušan Pavlović, jedan od organizatora Pyramid festivala, kaže za Zooncoolion da se festival održava drugu godinu za redom i nema pretenzije komercijalnog festivala. Cilj je na održivosti i zaštiti životne sredine ovog prirodnog rezervata kao i mogućnosti povezivanja učesnika u različititim aktivnostima.

Dušan Pavlović i Ana Stojković

Dušan Pavlović: Ideja je nastala pre dve godine. Hteli smo da napravimo jedinstveni događaj koji spaja muziku, healing i art radionice. Festival je podeljen na Healing dane, ili-ti dane isceljenja i Tribal dane koji su praćeni muzičkim zvezdama psytrance muzike.

Na danima isceljenja plemenska zajednica sela Ilino povezivala se sa učiteljima joge, šamanskim praksama, pravila ručno rađene proizvode jer se na festivalu nalazila i Art radionica.

Na Art zoni Zorana iz Beograda držala je kreativnu radionicu pravljenja održivih torbi sa elementima cikličnosti.

Zorana

Zorana: Tema moje radionice je blok štampa gde koristimo drvene blokove koji su napravljeni da pokažu simboliku Sunca, pokreta i da dočaramo temu festivala KOLO. Krug i cikličnost su u fokusu moje radionice jer na taj način želimo da doprinesemo konceptu festivala.

 Možda se baš sa pojavom ovog festivala uveliko sprema nova Nojeva Barka nakon pandemije Kovid koju će činiti indigo deca. Emancipovana, školovna, načitana i nadasve kulturna. Univerzumi po sebi vladaju  domenima svojih veština i saznanja koje će na festivalu iskoristiti.

Prema rečima jednog od organizatora festivala, Dušana Pavlovića , glavni cilj festivala je interakcija među učesnicima sa ciljem povezivanja  kako bi se na kraju svi osećali kao da se već dugo poznaju. Baš kao i simbolika kruga koja je bila slogan festivala. Kolo.

Slaveći i poštujući tradiciju srpskog naroda organizatori  Pyramid festivala na ovaj način žele da poštuju narodne običaje i slavenstvo.

Održiv i ograničen za broj posetilaca festival prima do 2000 ljudi sa ciljem da se učesnici nauče ekološkim praksama i ophodjenju prema prirodi.

Umetnici, novinari kojih je bilo dvadeset iz čitavog sveta, stranci, muzičari, slikari, ajtijevci, kiropraktičari, kabalisti, šamani, iscelitelji, yoga učitelji, travari, prodavci unikatno ručno – rađenog nakita, proizvođači prirodnih melema, defilovali su selom u potrazi za svojom svrhom.

Mir prirode i opuštenost psytrance  muzike koja je dopirala sa glavne Tok bine, činila je magičnu atmosferu.

U smiraj dana učesnici već dobijaju epitet tribe zajednice.  Buduća plemenska zajednica komunicira sa prirodom i DJ-evima. Tribal dani bili su predviđeni za muzički deo programa praćen muzičkim zvezdama festivala. Šarene ležaljke okačene na drveću  omogućavaju učesnicima da se odmore nakon sunčanih dana na festivalu.

Đuskanje uz muziku, slušanje o zdravoj ishrani, vežbanje joge ili učestvovanje u Art radionici pitanje je izbora  jer festival nudi kompletnu opuštenost postojanja uz zvuke psytrace muzike nalik ambijentalnoj.

Na festivalu nećete sresti izbotoksirane nuspojave niti se susresti sa nasiljem. Pyramid festival upravo okuplja ljude kojima su prirodan  izgled i očuvanje sopstvenog zdravlja  kroz zdrav način života, prioritet.

Povezivaje sa prirodom dok se istovremeno ona poštuje suština je ovog održivog festivala. O  zdravlju plemena selo Ilino brine centar hitne pomoći u slučaju da nekome pozli jer se festival održava na visokoj temperaturi. Ušuškan u krošnjama drveća mističnog Rtnja festival nudi posetiocima mogućnost kampovanja ako žele da provedu svih sedam dana na festivalu.

Tribal dani bili su predviđeni za muzički deo programa praćen DJ- evima psytrance muzike.

Ovaj butik festival koji označava povezivanje učesnika u različitim aktivnostima na festivalu i spajanje različitih kreativnih, muzičkih i isceljujućih praksi, donosi jedinstven osećaj posebnosti i povezanosti sa najmističnijom tačkom u Srbiji.

Mikro svetovi ujedinjeni u ,,vanzemaljskom uticaju” odneće kući bezbroj utisaka i poželeti da sledeće godine provedu svih sedam dana na festivalu.

Doček studenata u Aleksincu

Posted in DRUŠTVO with tags , on February 28, 2025 by zooncoolion

Tekst i Foto: Ana Stojković

Juče, u kasnim večernjim časovima studenti koji su krenuli put Niša na veliki studentski protest pod nazivom ,,Studentski edikt”, dočekani su ispred platoa Doma kulture.

Studenti su došli iz tri pravca u Aleksinac i to iz sledećih gradova: Čačka, Kragujevca, Kraljeva, Kruševca i Jagodine.

Veliki broj građana dočekao je novu akademsku zajednicu uz vatromet i baklje. Studente su dočekali i motoristi iz Aleksinca.

Studenti su kasnije smešteni na sedam lokacija u Aleksincu i to u Hali sportova, Balon sali, dve osnovne škole, Karate klubu, Gimnaziji i Domu kulture.

Građani Aleksinca i ovog puta su se maksimalno potrudili da studentima obezbede sve što im je neophodno. Od hrane, sokova i higijenskog materijala.

Ulica Tihomira Đorđevića kojom su studenti prošli od Hale Sportova do Platoa Doma kulture, ovog puta nije bila osvetljena.

Dolazak studenata u Aleksinac

Posted in DRUŠTVO with tags , , on February 25, 2025 by zooncoolion

Piše: Redakcija

Foto: Ana Stojković

U četvrtak 27. februara očekuje se dolazak preko 800 studenata iz svih krajeva Srbije u Aleksinac.

Oni će se pešaka uputiti za Niš gde je najavljen ogroman protest pod nazivom ,,Studentski Edikt.” Neformalna grupa studenata niškog Univerziteta organizuje višečasovni protest u trajanju od 18 sati. Protest počinje u devet sati i trajaće do tri posle ponoći.


Studentski edikt 1. marta u Nišu: 18 sati protesta kao pozivni broj za bolju budućnost
Foto: 02!
Edikt je odluka koja donosi nova pravila. Sada studenti Srbije donose svoj – Studentski edikt, poruku da više nećemo prihvatiti nepravdu, korupciju i neefikasan sistem koji nas ograničava“, navodi se u saopštenju Neformalne grupe studenata.

Ogroman broj građana iz Aleksinca već je organizovao smeštaj i hranu za studente. Studenti će opet biti smešteni u Hali sportova u Aleksincu, a prema nezvaničnim informacijama svi smeštajni kapaciteti u Aleksincu već su popunjeni s obzirom na to da se očekuje dolazak ljudi iz cele Srbije koji će se pridružiti ovom maršu i podržati studentski protest.


Studentski marš do Kragujevca

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , , , on February 12, 2025 by zooncoolion

Piše i fotografiše: Ana Stojković

,,Naš put ka Kragujevcu nije samo hodočašće nego put ka istini”

Studenti koji su krenuli iz Niša pod sloganom ,,Ništa nije daleko za pravdu” put Kragujevca stigli su juče u Aleksinac tačno u osamnaest časova.

Ogroman broj Aleksinčana, ali i meštana iz okolnih sela uključili su se u akciju dočeka budućih akademskih građana koji pešačenjem po neverovatnoj hladnoći maširaju južnim deonicama kako bi se udružili sa studentima kragujevačkog Univerzuteta na dan Državnosti. Za petnaesti februar najavljen je veliki protest pod sloganom ,,Sretnimo se na Sretenje.” Prema nezvaničnim informacijama marširalo je njih 170.

Ogromna povorka studenata uz ovacije meštana prodefilovala je kroz glavnu ulicu dovikujući ,,Hoćemo pravdu!”

Glavna ulica Aleksinca je bila ispunjena tezgama sa sokovima, kiflicama, tortama, vodom, sokovima, a Hala Sportova zagrejana kako bi studenti u njoj konačili i sutradan nastavili put Kragujevca.

Mnoge dobre domaćice napravile su torte i kiflice. Branka Videnović je napravila tortu sa natpisom ,,Studenti su zakon.”

Meštani Aleksinca su se potrudili da naša mlada intelektualna elita bude dočekana u najboljim mogućim uslovima.

Prisutnima se obratila studentkinja Sara, koja je rekla da njihov put ka Kragujevcu nije samo hodočašće nego put ka istini.

Studenti koji već nekoliko meseci protestuju nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu imaju jasne zahteve i istrajni su da se isti ispune.

„Ova šetnja nije samo fizičko putovanje, već i simboličan čin – podsećanje na značaj Ustava i njegovu ulogu u društvu. Na Dan državnosti Republike Srbije podsećamo da ničija vlast ili ovlašćenja ne mogu biti iznad onih propisanih ustavom“, naveli su u saopštenju.

,,Glas za civilizacijske vrednosti se prolomio i obišao, gotovo, celu planetu. Bravo za studente, za volju, za istrajnost!” – reči su jedne od učesnice protesta.