Archive for aleksinac

„Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“

Posted in ISTORIJSKA ARHIVA, KULTURA with tags , , , , , , , , , on November 14, 2025 by zooncoolion

Piše: Dušan Jevtić

Foto: Jasminka Jasna Nikolić

Viši kustosi muzeja Rudničko-takovskog kraja (Gornji Milanovac), Ana Ranković i Aleksandar Marušić, autori su izložbe „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme.“ Izložba je svoju prvu postavku imala 2020. godine u matičnom muzeju u Gornjem Milanovcu. Tokom proteklih pet godina, izložba je imala više gostujućih postavki širom Srbije. Ovu zanimljivu izložbu, posvećenu supruzi poslednjeg vladara iz dinastije Obrenović žitelji Aleksinca će imati prilike da pogledaju tokom novembra.

Izložba je otvorena 12. novembra u Domu omladine, a postavka će trajati do 21. novembra 2025. godine.

Po nazivu izložbe, može se pogrešno zaključiti da je kraljica Draga deo svog kratkog ali burnog životnog veka provela u Aleksincu. Bez obzira što se naziv zapravo odnosi na Gornji Milanovac i predeo oko planine Rudnik, ljubitelji nacionalne istorije iz našeg grada i okoline ne bi trebalo biti razočarani predstavljenim sadržajem. Izložba je sastavljena od vise starih fotografija, umetničkih slika, knjiga, pisama i raznih ličih predmeta (naočare, štapovi, čase, šolje za kafu…) koji su pripadali kraljici Dragi, kao i njenim najbližim srodnicima iz porodice Milićević-Lunjevica, kao i dinastiji Obrenović. Pored toga, tu su članci koje je Draga оbjavljivala u domaćim časopisima (ženski list „Domaćica“) , zatim članci koji govore o njoj, njenom drugom suprugu kralju Aleksandru, svekru kralju Milanu i svekrvi kraljici Nataliji.

Mnogobrojne prikazane fotografije govore o svakodnevnom životu, ali i značajnim događajima iz srpske istorije u kojima je Draga sudelovala posredno ili neposredno. Posebno mesto na izložbi zauzima poseta kralja Aleksandra i kraljice Drage njenom rodnom kraju 1901. godine, kada je vladarskom paru darovan izuzetno vredan poklon, „Takovski dvorac“, sagrađen narodnim kulukom na inicijativu tadašnje načelnika Rudničkog okruga Šurdilovića.

Posetioci izložbe će se susreti sa duhom vremena tadašnje Srbije. U mladoj Kneževini, a zatim Kraljevini Srbiji, nad institucijom braka pomno je bdelo više faktora: država, crkva i lokalna zajednica. Iako nije bio do kraja sekularizovan, brak je bio institucija pod budnim okom građanske javnosti. Pogotovo ako je u pitanju dinastički brak. Karađorđevići su sa svojim suprugama su živeli u relativnoj harmoniji, što je podrazumevalo odsustvo skandala u javnosti. Za razliku od konkurentske dinastije, Obranovići su od samih početaka imali burne i nestabilne brakove. Afere i skandali su ubrzali kraj dinastije Obrenović, a ženidba kralja Aleksandra sa udovicom češkog inžinjera Mašina, Dragom, bila je poslednji ekser u mrtvački kovčeg nesrećne vladarske porodice.

Draginja Milićević, u našoj istoriji upamćena kao kraljica Draga, rodila se 1866. godine u Gornjem Milanovcu. Srbija nije imala plemstvo, ali je Dragin otac Pantelija pripadao samoj eliti tadašnjeg srpskog društva. Činovnici su od doba ustavobranitelja sačinjavali gornje slojeve društva, a Pantelija Milićević Lunjevica je zauzimao mesta načelnika Jaseničkog, Šabačkog i Rudičkog okruga. Dragin deda Nikola je bio jedan od učesnik Drugog srpskog ustanka, pobratim kneza Miloša i dalji srodnik kneginje Ljubice. Po selu ispod Rudnika iz koga su poticali Milićevići su stekli nadimak Lunjevice.

Srbija je u to vreme bila  pretežno agrarna zemlja, u kojoj je preko 90% stanovništva živelo na selu i bilo nepismeno. Kako je pripadala društvenoj eliti, Draga je imala priliku da se obrazuje. Nakon završene osnovne škole, Draga je upisana na Višu žensku školu u Beogradu, kojom je upravljala Katarina Milovuk, pionirka borbe za ženska prava u Kraljevini Srbiji.

Školovanje Drage Milićević je prekinuto sa nepunih 17 godina, kada je posle očeve smrti morala da se uda za rudarskog inžinjera češkog porekla Svetozara Mašina. Udaja nije omela Dragu srpskoj javnosti pokaže svoje intelektualne sposobnosti. Bavila se pisanjem novinskih članaka, priča i prevođenjem sa ruskog, francuskog i nemačkog. Svoje tekstove objavljene u ženskom listu „Domaćica“ potpisivala je pod pseudonimom Rudničanka, a prevode skraćenicom D. S. M. (Draginja Svetozara Mašina). Kako je njen muž radio na rudarskim i građevinskim poduhvatima širom Srbije, Draga je često menjala mesto boravka.

Draga je u svojoj dvadesetoj godini ostala udovica, nakon naprasne muževljeve smrti. Dragin bivši dever, pukovnik Aleksandar Mašin je kasnije za bratovljevu smrt krivio Dragino neverstvo, a to mišljenje je prihvatila i beoradska čaršija. Zahvaljujući autorskim tekstovima iz „Domaćice“ i članstvu u Beogradskom ženskom društvu, Draga se upoznala sa svojom budućom svekrvom kraljicom Natalijom. Draga je postala kraljičina dvorska dama. Sa svojim budućim suprugom, deset godina mlađim Aleksandrom Obrenovićem se upoznala prilikom jedne svečanosti u Kladovu, a prava ljubav se rasplamsala u Bijaricu, letovalištu na francuskoj atlanskoj obali gde je kraljica Natalija živela u vili nakon razvoda od kralja Milana.

Bivši supružnici Natalija i Milan Obrenović koji se gotovo se ni u čemu nisu slagali, bili su jednoglasni da Draga nikako nije dostojna statusa supruge njihovog sina kralja Aleksandra. Isti stav delila je i beogradska čaršija. Uprkos protivljenju porodice i mnogih značajnih političara iz Liberalne i Napredne stranke, Aleksandar se verio sa Dragom i ubrzo oženio. Sam čin sklapanja braka jednog vladara sa građankom (morganatski brak) za mnoge je bio skandal. Novi skandali su se ređali kao na traci, od kojih je najviše odjeknula neuspešna trudnoća koju je javnost protumačila kao Draginu obmanu naivnog Aleksandra. Za političke klackalice u vidu čestih smena vlade, ustavnih promena, državnih udara, kao i pogoršanje odnosa sa Austro-Ugarskom i Rusijom, često je optuživana kraljica Draga, koja je navodno imala negativan uticaj na svog mnogo mlađe supruga.

U noći između 28. i 29. maja po julijanskom kalendaru grupa oficira iza kojih su stajale vrhuške Liberalne i Naprednjačke stranke, nekada izuzetno nastrojene proobrenovićevski, upala je u Konak, dvor na mestu današnjeg Pionirskog parke u Beogradu, gde je obitavao kraljevski par. Cilj je bilo kraljeubistvo i promena vladajuće dinastije. Oficire je predvodio mladi kapetan Dragutin Dimitrijević Apis, kasniji pionir srpske vojnoobaveštajne službe, ali je posle njegovog ranjavanja akciju u svoje ruke preuzeo bivši Dragin dever, pukovnik Aleksandar Mašin. Pod komandom osvetnički nastrojenog Mašina, oficiri su zverski ubili Dragu i njenog supruga Aleksandra. Bio je to tragični kraj dinastije Obrenović.

Izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, autora Ana Ranković i Aleksandra Marušića je pravi vremeplov kroz šaroliku i turbulentnu istoriju Srbije na razmeđu 19. i 20. stoleća.

Biciklistički marš do Novog Sada

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , , , , , , , on October 29, 2025 by zooncoolion

Piše: Ana Stojković

Foto: Ana Stojković i Milena Miletić

Biciklisti koji su krenuli iz Kruševca put Novog Sada na okupljanje i miran protest zbog pada nadstrešnice stigli su juče u Aleksinac u prepodnevnim satima. U predahu nakon naporne vožnje od skoro dva sata dočekao ih je mali broj Aleksinčana. Najverovatnije jer su ljudi na radnim mestima u to doba jer, podsećamo, prvi dolazak studenata u naš grad brojno je bio spektakularan. Meštani su im pružili podršku hranu i prenoćište.

Mladen Krstić, poljoprivrednik iz Aleksinca, došao je da podrži studente i njihove roditelje koji su pratili ove mlade ljude kolima i biciklima. Za Zooncoolion kaže da im se u subotu pridružuje u Novom Sadu.

,,Mislim da će biti mnogo ljudi i da posle toga više ništa neće biti kao pre. Ovo je jako lep gest da animira ljude”- rekao je Mladen.

“Zašto mediji u Aleksincu ćute o studentskoj revoluciji?”- pitala sam.

,,U Aleksincu je tako godinama i decenijama.”

Kroz šetnju glavnom ulicom nailazim na roditelja jednog studenta koji je, kako kaže, pratnja svom detetu i servis za biciklu. Na moje pitanje šta očekuje da se desi u Novom Sadu rekao je da očekuje miran i dostojanstven skup.

,,Želim da nas ima što više i da ta brojnost odjekne. Da dođe do nečije glave. Da neko raspiše izbore i da završimo više sa ovom ujudurmom.”

,,Da li mislite da studenti imaju potencijal da sruše Vladu?”- pitala sam.

“Mi smo zarobljeno društvo i država. Živimo u totalitarnom, autokratskom režimu gde su sva prava ukinuta i selektivna.

Ova deca su već pobedila. Na nama je da se izborimo sa ovim kriminalnim režimom” – rekao je.

Devojka iz Kruševca koja je biciklom krenula u pratnji majke želi da upiše arhitekturu i ostane da radi u Srbiji.

,,Ovo je moja zemlja i moja kuća. Svaki put kada upalim TV, ili odem na društvene mreže ja se naježim. Očekujem na putu još studenata jer je prošlo već godinu dana kako marširamo Srbijom i bilo bi nelogično da se ništa ne promeni”- rekla je.

Calm Essence Centar za masažu

Posted in REKLAME with tags , , , on October 20, 2025 by zooncoolion

Ako se osećate napeto, umorno, pod stresom i bez energije, masaža vam može pomoći da umirite nervni sistem, povratite svoju energiju i dopustite sebi da na holistički način iscelite telo i duh u prijatnom ambijentu. 🌿
U Calm Essence upravo tome posvećujemo pažnju – da vratimo balans, mir i lakoću vašem biću.

📞 Zakažite svoj termin na 0603004574

Otvorena izložba dinosaurusa u Zavičajnom muzeju

Posted in DRUŠTVO with tags , , , on September 6, 2025 by zooncoolion

Piše: Redakcija

Foto: Ana Stojković

Mališani svih uzrasta imaju priliku da prođu kroz vreme gledajući izložbu dinosaurusa koja je postavljena u dvorištu Zavičajnog muzeja u Aleksincu. Izložba eksponata pod nazivom „Svet dinosaurusa“ trajaće sve do 19. septembra, a cena ulaznice iznosi 200 dinara.

Zavičajni muzej pravi je vremeplov jer se u dvorištu nalaze brojne rekonstrukcije dinosaurusa u prirodnoj veličini.

Za najmlađe su organizovane kreativne radionice, a u večernjim časovima će se na otvorenom prikazivati filmovi o dinosaurusima.

Karte se mogu nabaviti na biletarnici Doma kulture i u Zavičajnom muzeju.

Organizator izložbe je Centar za kulturu i umetnost Aleksinac.

Spomenik Lavu Tolstoju autora Slobodana Mladenovića još nije postavljen u dvorištu Crkve Svete Trojice u Gornjem Adrovcu

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , on August 26, 2025 by zooncoolion

Piše i fotografiše: Ana Stojković

Na poziv pokojnog doktora istorije Slobodana Brankovića iz Bobovišta, samostalni umetnik Slobodan Mladenović koji je godinama stvarao u Americi, počinje da radi spomenik Lava Tolstoja koji bi bio postavljen u dvorištu Crkve Sv. Trojice u Gornjem Adrovcu.

On u Njujorku pravi skicu za spomenik i po pozivu da taj spomenik uradi u rodnom gradu, vraća se u Aleksinac kako bi ga i napravio. Pre početka stvaranja spomenika morao je biti blagosloven od strane vladike Puriča.

,,Nakon blagoslova, odlazim do opštine Aleksinac da to javim tadašnjem predsedniku Opštine Nenadu Stankoviću koji mi je rekao da se za takav poduhvat mora raspisati tender i da Zavod za zaštitu spomenika mora odobriti projekat i dati dozvolu za njegovo postavljanje. Ja sam mislio da je on u kontaktu sa Slobodanom Brankovićem koji me je i pozvao da spomenik uradim. Ja sam sačekao neko vreme i povukao sam se. Četiri godine su prošle od tada, a spomenik i dalje stoji nepostavljen jer sam ga ja odmah uradio.

,,Branković u međuvremenu umire, a ja se vraćam za Njujork. Njegovoj ženi sam obećao da ću ja to uraditi kad tad. Po dolasku iz Njujorka u Aleksinac, opet se obraćam novom predsedniku Opštine sa molbom da se raspiše tender i postavi spomenik, ali ja i dalje nemam zeleno svetlo od Opštine da mogu taj spomenik da postavim drugog septembra na Dan pogibije pukovnika Rajevskog u Gornjem Adrovcu” -kaže Slobodan.

Slobodan je radio spomenik mesec dana, ali mu je trebalo šest meseci da pronađe crni afrički granit od čega bi spomenik napravio. Spomenik dimenzija 2,3m x 1,3m i debljine osam centimetara stoji kod vajara Slobodana i čeka postavljanje.

Kako nije dobio odgovor nadležnih intitucija u vezi postavljanja spomenika obratio se ovim putem javnosti kako bi ga neko iz Opštine Aleksinac udostojio odgovora, a spomeik ugledao svetlost dana.

On je pravljenje spomenika sam finansirao, a želja mu je bila i da napravi biblioteku u okviru Ruske Crkve.

Ukoliko želite da pomognete u radu ovog portala možete donirati na sledeće brojeve žiro računa:

Dinarski: OTP Banka 325930070548544149

Devizni: OTP Banka 5354815101112201

Ili uplatama na paypal: ana.t.stojkovic@gmail.com

Leb i Sol prvi put u Aleksincu

Posted in KULTURA with tags , , , , , , , on August 23, 2025 by zooncoolion

Foto: Ana Stojković

Piše: Redakcija

Koncertom gudačkog kvarteta „Carpe Diem” i aleksinačkog mešovitog hora „Šumatovac” počeo je tradicionalni AL Rock Fest u Aleksincu. Otvaranje je pratila i izložba rok fotografija aleksinačkih fotografa na kojima su bile izložene fotografije rok muzičara koji su obeležili prethodne godine Al Rock Festa.

Glavni program Al Rock Festa dešavao se u gradskom parku Brđanka. Počeo je nastupom Black George School benda, a potom je nastupio legendarni Vlatko Stefanovski.

Čuveni muzičar koji je prošle godine proslavio 50 godina karijere izveo je poznate hitove poput: ,,Čuvam noć od budnih”, Čukni vo drvo”, ,,Jovano Jovanke”, ,,Kao kakao”, ,,Putujemo”…

Veče je zatvorio bend Vesele osamdesete. 

Drugi festivalski dan, u subotu, otvoriće Tony Show sa početkom od 20 sati, a nakon sat vremena na bini će svirati Vesela Mašina.

U 22 sata zakazan je nastup Orthodox Celts-a.

Festival zatvaraju Osvajači koji ove godine proslavljaju 35 godina postojanja benda.

Ulaz je besplatan.

Ukoliko želite da pomognete u radu ovog portala možete donirati na sledeće brojeve žiro računa:

Dinarski: OTP Banka 325930070548544149

Devizni: OTP Banka 5354815101112201

Ili uplatama na paypal: ana.t.stojkovic@gmail.com

Priče iz života

Posted in KULTURA with tags , , , , , on July 26, 2025 by zooncoolion

Književno veče Branice Damjanović u okviru aleksinačkog kulturnog leta

Piše i fotografiše: Ana Stojković

Juče sa početkom od 20h poznata beogradska književnica i novinarka Brankica Damjanović održala je snažno književno veče u dvorištvu Zavičajnog muzeja u Aleksincu u okviru tradicionalne manifestacije grada aleksinačko kulturno leto.

Brankica je skoro dve decenije bila u medijima, ali kako taj posao donosi veliki stres, kako kaže, daje otkaz na tadašnjoj televiziji ,,Košava.” Na predlog brata da joj daje novac kako bi ona sedela kući i čuvala decu, ona tu ideju prihvata i u tišini kuće počinje da radi ono što najbolje zna i ume. Počinje da piše.

Sada iza sebe ima nekoliko zbirki priča iz svakodnevnog života.

,,Leksikon uvida”, ,,Setilo se majke”, ,,Rekla mi je volim te”, ,,Rukopis moga brata”, ,,Ne bih ovo mogla bez tebe”, ,,Dobro je.”

Njena prva knjiga nastala je dok je radila na pirotskoj lokalnoj televiziji kada je počela da ispravlja lokalizme u redakciji.

Njeni snovi su u više navrata rušeni, iako neki misle da je po stilu pisanja živela pod staklenim zvonom.

Kao mala, sanjala je da bude pisac, ali kako zatiče mrtvu majku sa samo četrnaest godina, mora da brine o celoj porodici u Prištini. Nakon udaje i rođenja genijalnog deteta za koje imaju ambicije da pohađa najbolje škole, dešava se rat na Kosovu i oni kao porodica nalaze se pod podstanarskim ključem u Pirotu. Kao izbeglice. Brankicu ni to ne obeshrabruje već gleda način da detetu nađe najboljeg mentora i pronalazi ga u lokalnoj sredini.

,,Ne boj se. Neće ti se dogoditi ništa što ne možeš izdržati. Kad čovek ne može da podnese bol on se onesvešćuje. Kad duša pati. Poslednji stadijum patnje je oslobađanje. Tamna noć duše je trenutak kada se svetlost začinje. Strpljenje. Samo ti je ono potrebno. I poverenje. Da je sve dobro i da najbolje tek dolazi. Ako sada misliš kako nije baš tako kako nije dobro, razmisli, možda je baš ta misao ona koja te sapliće. Nateraj se da veruješ u dobro. Znaš da zlo postoji, ali te ne razboljeva jer si ti stranu odabrao. Ne boj se. Strahovi se obistinjuju i snovi, jednako” – govorila je Brankica odlomak iz knjige ,,Rukopis moga brata” ,dok nam je sve vreme besedila o turbulentnom i tragičnom životu koji je u više navrata poljuljao njene snove.

Ali to je nije zaustavilo da i dalje stvara i da ostvari svoj san koji je sanjala kao mala devojčica. Da postane pisac. Dok je objavljivala svoje crtice na fejsbuku izdavači su sami počeli da se javljalju. I tako je sve počelo.

Njen najveći uspeh, kako kaže, su deca koja se sada nalaze u inostranstvu a knjige, prema njenim rečima su eto, tako uz put.

Doček studenata u Aleksincu

Posted in DRUŠTVO with tags , on February 28, 2025 by zooncoolion

Tekst i Foto: Ana Stojković

Juče, u kasnim večernjim časovima studenti koji su krenuli put Niša na veliki studentski protest pod nazivom ,,Studentski edikt”, dočekani su ispred platoa Doma kulture.

Studenti su došli iz tri pravca u Aleksinac i to iz sledećih gradova: Čačka, Kragujevca, Kraljeva, Kruševca i Jagodine.

Veliki broj građana dočekao je novu akademsku zajednicu uz vatromet i baklje. Studente su dočekali i motoristi iz Aleksinca.

Studenti su kasnije smešteni na sedam lokacija u Aleksincu i to u Hali sportova, Balon sali, dve osnovne škole, Karate klubu, Gimnaziji i Domu kulture.

Građani Aleksinca i ovog puta su se maksimalno potrudili da studentima obezbede sve što im je neophodno. Od hrane, sokova i higijenskog materijala.

Ulica Tihomira Đorđevića kojom su studenti prošli od Hale Sportova do Platoa Doma kulture, ovog puta nije bila osvetljena.

Studentski marš do Kragujevca

Posted in DRUŠTVO with tags , , , , , , on February 12, 2025 by zooncoolion

Piše i fotografiše: Ana Stojković

,,Naš put ka Kragujevcu nije samo hodočašće nego put ka istini”

Studenti koji su krenuli iz Niša pod sloganom ,,Ništa nije daleko za pravdu” put Kragujevca stigli su juče u Aleksinac tačno u osamnaest časova.

Ogroman broj Aleksinčana, ali i meštana iz okolnih sela uključili su se u akciju dočeka budućih akademskih građana koji pešačenjem po neverovatnoj hladnoći maširaju južnim deonicama kako bi se udružili sa studentima kragujevačkog Univerzuteta na dan Državnosti. Za petnaesti februar najavljen je veliki protest pod sloganom ,,Sretnimo se na Sretenje.” Prema nezvaničnim informacijama marširalo je njih 170.

Ogromna povorka studenata uz ovacije meštana prodefilovala je kroz glavnu ulicu dovikujući ,,Hoćemo pravdu!”

Glavna ulica Aleksinca je bila ispunjena tezgama sa sokovima, kiflicama, tortama, vodom, sokovima, a Hala Sportova zagrejana kako bi studenti u njoj konačili i sutradan nastavili put Kragujevca.

Mnoge dobre domaćice napravile su torte i kiflice. Branka Videnović je napravila tortu sa natpisom ,,Studenti su zakon.”

Meštani Aleksinca su se potrudili da naša mlada intelektualna elita bude dočekana u najboljim mogućim uslovima.

Prisutnima se obratila studentkinja Sara, koja je rekla da njihov put ka Kragujevcu nije samo hodočašće nego put ka istini.

Studenti koji već nekoliko meseci protestuju nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu imaju jasne zahteve i istrajni su da se isti ispune.

„Ova šetnja nije samo fizičko putovanje, već i simboličan čin – podsećanje na značaj Ustava i njegovu ulogu u društvu. Na Dan državnosti Republike Srbije podsećamo da ničija vlast ili ovlašćenja ne mogu biti iznad onih propisanih ustavom“, naveli su u saopštenju.

,,Glas za civilizacijske vrednosti se prolomio i obišao, gotovo, celu planetu. Bravo za studente, za volju, za istrajnost!” – reči su jedne od učesnice protesta.

Protest u Aleksincu ne jenjava

Posted in DRUŠTVO with tags , , on January 31, 2025 by zooncoolion

Hoćemo pravdu za svu ubijenu decu!

Piše: Ana Stojković

Foto: Saša Gidra Marković

Protesti širom Srbije ne jenjavaju. I ovog petka studenti i veliki broj Aleksinčana okupili su se ispred Platoa Centra za kulturu u Aleksincu da petnaestominutnom tišinom odaju počast nastradalima u Novom Sadu. Povorka je krenula mirnom šetnjom prema Crkvi Sv. Nikola krećući se ulicom Knjaza Miloša do Opštine, potom ulicom Tihomira Đorđevića. Šetnja je nastavljena ulicom Dušana Trivunca do raskrsnice sa ulicom Majora Tepića. Demonstranti su potom prodefilovali glavnom ulicom Knjaza Miloša noseći transparente na kojima su bile vidljive svakave pouke: ,,Hoćemo pravdu za svu ubijenu decu”, ,,Podrška studentima” Aleksinac”, ,,Tražimo Ćacija”, ,,Ćaci je na ekskruziju u Jagodinu”, ,,Nećemo ostavke -hoćemo hapšenja”, ,,Pogledaj dom svoj anđele.”