Piše i Fotka: Ana Stojković

Ukoliko odlučite da neke od svojih slobodnih dana provedete u Sokobanji, verujte mi, nećete pogrešiti.
Pored toga što ova banja pruža neopisiv mir i osećaj relaksiranosti dok šetate njenim glavnim šetalištem punim turista i tezgi na kojima se prodaju tradicionalni suveniri, postoje mnoga mesta u samoj banji koje definitivno morate posetiti.
Da krenemo redom.
Nakon što iz šetališta krenete glavnim parkom krećući se uz reku Moravicu, na kraju parka će vas dočekati neopisiv prizor Župan plaže koja je idealna za piknik, kupanje i u uživanje u prirodi.
Posebno je zanimljiva za dečiju igru, a ako nakon jurcanja za decom odlučite da nešto prezalogajite, uz samu plažu nalazi se i restoran Čoka koji će vam pružiti savršen ugođaj. Slušaćete cvrkut ptica, gledati u bistru vodu, piti vaše omiljeno piće i pomislićete da ste na trenutak nalazite u samom raju.

Plaža Župan je pokrivena sitnim kamenjem, a brdsko planinska voda koja je čista i bistra nateraće vas da se makar jednom okupate. Nekih sto metara uzvodno od Plaže Župan nalazi se kupalište Šest Kaca do kojeg ćete doći stenovitim, ali prohodnim putem preko dela kanjona Moravice.
Ako ste na izlet u Sokobanju došli kolima, preporučljivo je da obavezno posetite Lepteriju. Na putu za Ozren postoji tabla koja će vas uputiti na skretanje prema Lepteriji. Put je asfaltiran, ali krivudav i uzak, i treba biti jako oprezan pri vožnji.
Na putu ćete naići na skretanje ka restoranu ,,Pećina“ koji nudi veliki izbor specijalteta.
Ukoliko ne skrenete ka restoranu, nastavljate put ka izletištu Lepterija, a na putu ka njoj na jednoj steni možete ugledati lik Bogorodice sa detetom u naručju. Takođe, u blizini se nalazi i crkva svete Marije koja je nedavno izgrađena na temeljima crkve iz 14.veka.


Kada napokon kolima stignete na Lepteriju, možete kola parkirati pored puta i na ulazu u izletište dočekaće vas kamp naselje Narodne Banke, restoran sa sobama za smeštaj i jedna vrlo lepo uređena vila.
Na proplanku ispred vile nalaze se drvene klupice i ako odlučite da ovde nešto prezalogajite, slobodno se možete smestiti na slobodnu drvenu klupu i uživati u prizoru bistrog izvora sa vrlo hladnom vodom. Nakon toga možete poći do Sokograda krećući se desno od vile. Na tom putu naići ćete na Hajduk Veljkovu pećinu, ali i natpis koji govori da je se baš na tom mestu krio Ivo Andrić.


Nakon uzvodnog kretanja, dolazite do prve kule ,,Stražare“ koja nagoveštava ulazak u Sokograd. Grad je postavljen na steni koja se uzdiže na sto metara iznad reke Moravice. Iz kanjona Moravice mogu se videti stepenice koje su vodile do grada. Ne može se tačno utvrditi kada je grad nastao, ali prema nekim istraživanjima, nastao je u doba cara Justinijana kao tvrđava za odbranu od Avarskih i Slovenskih upada na Balkansko poluostrvno.
Sokograd se još naziva i Sokolac po zanimanju njegovih gospodara koji su se prema legendi bavili dresiranjem sokola. Čak se i porez plaćao u sokolima i zvao se ,,sokolarina“.
Srednjevekovni grad Sokograd se sastojao iz dva dela. Gornjeg i donjeg grada, ali je donji grad uglavnom porušen. U gornji deo grada ulazilo se kroz kulu ,,Motrilju“, a u blizini se nalazi i očuvana puškarnica.

Tokom proterivanja bogumila iz Srbije u sukobima se našao i Sokograd čiji je upravnik bio bogumil, zbog čega je Stefan Nemanja opseo i osvojio grad, a usled osvajanja Sokograd doživljava veliko razaranje. Turci ga zauzimaju 1398. godine, a od turske vlasti se 1412. godine odmetnuo i sokolski i svrljiški beg Hamza koji je boravio u Sokogradu. Protiv njega se iste godine pobunio sultan Musa. Hamzinu pobunu sultan je ugušio naredne godine, a tokom borbi Sokograd je ponovo porušen. Hamza je poslat u tadašnju prestonicu Adrijanopolj gde je pogubljen, dok je lokalno stanovništvo raseljeno širom Osmanskog carstva.
Kada ste se malo uputili u istoriju Sokograda i prošetali, vreme je da posetite još jedno zanimljivo mesto koje nudi Sokobanja, a zove se Vodopad Ripaljka.
Naravno, opet palite auto i vraćate se uzanim putem krećući se ka bolnici Ozren.

Naziv ,,Ripaljka“ je dobila po narodnom izrazu voda ripa. Tokom pešačenja strmom stazom pored koje je postavljen drveni rukohvat, spuštate se ka vodopadu. Drvene klupe postavljene su pored puta kako bi posetiocima pružile mesto za predah i slušanje šuštanja vodopada.

Vodopad se sastoji od većeg broja kaskada ukupne dužine 40 metara. Glavni vodopad Velika Ripaljka visok je između 11. i 14. metara u zavisnosti od količine vode. U produžetku rečnog toka ima još nekoliko manjih vodopada i do njih se dolazi stazom koja prati tok reke.
Nedaleko od vodopada nalaze se ostaci utvrđenja u steni, u narodu poznati kao Tatomorov grad. Morate se popeti iznad zgrade sa dimnjakom da biste videli ostatke grada.

